Naša misija

Dječji vrtić „Mali prijatelji“ ustanova je za rani odgoj i obrazovanje koja djeluje na području grada Samobora. Kroz provedbu programa temeljenih na humanističko-razvojnoj koncepciji usmjereni smo na razvoj dječjih potencijala, poštivanje dječjih prava te uvažanje individualnih potreba djece. Potičemo djecu da grade pozitivnu i realnu sliku o sebi. Svojim djelovanjem pružamo podršku obitelji, pružamo potporu razvoju roditeljskih kompetencija i pridonosimo razvoju društvene zajednice.

 

Naša vizija

Naša je vizija usmjerena na zajedničko življenje djece i odraslih u ozračju autonomije i emancipacije. Uloga nam je kreirati poticajno okruženje za cjeloviti razvoj kompetentnog i samopouzdanog djeteta osposobljenog za preuzimanje inicijative, zauzimanje za sebe i odgovorno ponašanje prema sebi i drugima.

 

 

ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD

 

Odgojno-obrazovni rad temeljimo na humanističko-razvojnoj koncepciji koja podržava cjeloviti pristup razvoju djeteta, uvažavajući u radu: ideju humanizma, prava i potrebe djeteta, demokratska načela, spoznaje o osobitostima i zakonitostima razvoja djece predškolske dobi, dijete kao vrijednost po sebi sa svim njegovim osobitostima i individualni pristup. S obzirom da život i rad u suvremenom društvu zahtijevaju nova znanja, vještine, sposobnosti, vrijednosti i stavove, odnosno nove kompetencije pojedinca, potrebno je  usmjeriti se na iste. Kako bi se razvijale nove temeljne kompetencije pojedinaca, potrebno je poticati inovativnost, stvaralaštvo, rješavati problemske situacije, kritički promišljati, djelovati na poduzetnost, poticati informatičku pismenost, socijalne i druge kompetencije. U radu i životu dječjeg vrtića, na svako dijete gleda se kao na zasebnu osobu s vlastitim kompetencijama, interesima, željama, potrebama, osjećajima. Svako dijete u odgojnoj skupini je specifični pojedinac i razvija se i usvaja nove kompetencije vlastitim ritmom.

 

Programi

U vrtiću provodimo redoviti desetosatni program s kraćim programima (ovisno o iskazanim interesima) engleskog jezika, ritmike i folklora koje provode vanjski suradnici. U zimskim mjesecima nudimo, u suradnji sa Sportskim objektima Samobor, kraći program Škole klizanja koji se provodi izvan objekta, na gradskom klizalištu.  U starijoj mješovitoj odgojnoj skupini provodimo program predškole.

U vrtiću su formirane četiri odgojne skupine – jaslička, mlađa mješovita vrtićka, srednja mješovita vrtićka skupina i skupina djece u godini prije polaska u osnovnu školu. Sobe dnevnog boravka su strukturirane po aktualnim centrima aktivnosti koji su tijekom pedagoške godine izmjenjivi (nadopunjuju se ili mijenjaju).

 

Opći cilj vrtića

Opći je cilj vrtića osiguranje dobrobiti za dijete, poticanje cjelovitog razvoja te stjecanje kompetentnosti.

Iz toga proizlaze sljedeće zadaće u odnosu na dijete:

• stvoriti uvjete za stjecanje povjerenja u vlastite sposobnosti i stvaranje pozitivne slike o sebi
• razvijanje osjećaja sigurnosti i prihvaćenosti
• poticanje emocionalnog i socijalnog razvoja, a posebno: kontakt i spremnost na suradnju, upornosti i motivaciju za rad, odnos prema postavljenim granicama
• poticanje i razvijanje tolerancije na neuspjeh kroz različite vrste aktivnosti – poticanje
• samopercepcije, pozitivne slike o sebi, samopoštovanja, umanjivanje straha od neuspjeha ili kritike, osjećaja vlastite vrijednosti, samokritičnosti
• poticanje djeteta u izražavanju i ostvarivanju svojih zamisli i ideja
• razvijanje sposobnost djeteta za druženjem, dogovaranjem i suradnjom
• razvijanje sposobnosti samokontrole, učenje socijalnih vještina, nenasilnog rješavanja sukoba i stvaranja prijateljstva
• poticanje dijeta da istražuje i isprobava različite mogućnosti izražavanja
• razvijanje sposobnosti likovnog, glazbenog i ostalih oblika izražavanja
• poticanje  iskušavanja stvaralačkih sposobnosti i razvijanje mašte i kreativnosti
• poticanje spoznajnog razvoja i logičkog, stvaralačkog mišljenja te kreativnosti kroz iskustveno učenje
• poticanje razvoja motoričkih vještina.

 

Strategije rada

Cilj, zadaće i strategije rada uskladiti ćemo s Nacionalnom strategijom odgojno obrazovnog rada kao temeljnim obvezujućim dokumentom.

Polazište za izradu strategije jest početno snimanje i analiza postojećeg stanja po kojem se definiraju prioritetna područja razvoja te specifični ciljevi i uvjeti za njihovo ostvarenje.

Svaka odgojna skupina ima svoj specifični  kurikulum koji omogućuje ostvarivanje svih zadaća i posebnosti djece i okolnosti u kojima se odvija odgojno - obrazovni proces.

Sadržaji i teme se razrađuju prvenstveno u skladu s ciklusima u prirodi i kulturnim odrednicama životne sredine djeteta te prema specifičnim interesima i potrebama djece za pojave, probleme i teme koje proizlaze iz neposrednog iskustva djeteta pojedinačno ili djece pojedine skupine.

U svakodnevnom životu u vrtiću zadaća nam je omogućiti djeci bogatu i poticajnu okolinu, stvaranje projekata i sklopova aktivnosti, gostovanja različitih kazališnih skupina u vrtiću, odlaske na izlete i sudjelovanja u događajima uže lokalne zajednice… 

Sudjelujemo svake godine na Samoborskom fašniku, dječjem proljetnom sajmu i Cvjetnom korzu u Samoboru.

U vrtiću postoje razna pomagala i elementi za kreiranje prostora (unutarnjeg i vanjskog) za tjelovježbu.

 

Načini unapređenja odgojno obrazovnog rada

U vrtiću kao odgojno – obrazovnoj ustanovi, treba stvoriti, odnosno organizirati materijalno okruženje koje će biti u funkciji dječje igre i učenja djece, odnosno koji će poticati otkrivanje i rješavanje problema, istraživanje, eksperimentiranje i konstruiranje znanja te stvoriti odnose koji će se temeljiti na međusobnom poštovanju i ostvarivanju uspješne komunikacije svih sudionika odgojno – obrazovnog procesa.

Zadaća je odgojitelja da djeci omogući slobodu izbora aktivnosti, sadržaja, partnera za aktivnosti, prostora i načina oblikovanja aktivnosti te ih poticati da za svoje izbore uče preuzimati odgovornost. Djecu treba poticati i sustavno osposobljavati za samoprocjenu vlastitog djelovanja, mišljenja, učenja, komunikacije s drugima kao osnovne alatke razvoja odgovornosti.

Prednost uvijek dajemo prirodnim strukturiranim i nestrukturiranim materijalima iz svakodnevnog života, koji u rukama djece postaju najdragocjenije igračke (kartonske i plastične kutije, vuna, tkanina, papir, lonac, poklopac, zdjelice i žlice, stara pegla, plastične i staklene boce i tegle, vata, žica, alat, pokvareni telefon, sat, kamenčići, šišarke, školjke, stiropor i slično)… popis je beskonačan.

Raspored i uređenje prostora u vrtiću i odgojnoj grupi iznimno su važni, jer nose određenu poruku koju je dijete sposobno ne samo razumjeti, nego se sukladno tome i ponašati. Stoga u njemu postoji obilje raznovrsnih poticaja za igru djece, mnoštvo materijala za manipuliranje, istraživanje, isprobavanje, ali i provođenje atraktivnijih aktivnosti kao što su eksperimentiranje, čitanje, pisanje i slično.

Dijete, naime,  uči u aktivnoj interakciji s fizičkim i socijalnim okruženjem, raspravljajući s drugom djecom i odraslima. Ono uči čineći, pri čemu učenje nije prijenos znanja, nego aktivna sukonstrukcija. Odgajatelj je na tom putu pomagač i senzibilni voditelj.

Prostorna organizacija vrtića zahtijeva rad po principu otvorenih vrata što nam predstavlja veliki izazov u smislu kontinuiranog dogovaranja i cirkuliranja djece i  odgojitelja mješovitih vrtićkih skupina. Rad po principu otvorenih vrata djeci daje slobodu kretanja i odabira igračaka i suigrača. Iskustva su nam pozitivna te želimo unaprijediti takav način rada. Redovito fotografiramo i snimamo procese odgojno – obrazovnog rada, vodimo bilješke i na taj način pratimo interesna područja i razvojne mogućnosti. Time se vodimo u daljnjem procesu istraživanja i planiranja.

Kontinuirano dokumentirajući odgojno obrazovni proces nastojimo neprekidno tragati za novim strategijama razumijevanja djeteta. Zato je potrebno:

• uključiti različite oblike dokumentiranja
• provoditi dokumentiranje u prirodnom okruženju vrtića kako bi se otkrila stvarnost onako kako je vide sudionici

Ono do čega smo došli u našim istraživanjima dokumentirajući odgojno –  obrazovnu praksu postalo je temelj za učvršćivanje, jačanje ili produbljivanje onoga što dijete zna ili posjeduje  ali i temelj za naše daljnje istraživanje. Dokumentiranje i zajedničke refleksije podigle su razinu našeg svakodnevnog rada na višu razinu u kojoj nas djeca „izravno ne trebaju“ jer smo im stvorili uvjete u kojima se oni samoorganiziraju pa njihove samostalne aktivnosti mogu trajati i duže  vrijeme. U takvim uvjetima smo u mogućnosti baviti se pojedinim djetetom ili grupom djece i istražiti njihove interese, dokumentirati ih i pružiti im uvjete za produbljivanje njihovih interesa i za dalji razvoj.

Svjesni smo da je dokumentiranje neizostavan dio svakodnevnog procesa te da:

• dokumentacija omogućuje vizualizaciju načina na koji se dijete razvija i uči. Djecu se promatra u mnogo situacija i na mnogo načina, kako bi se stvorila što cjelovitija slika o njihovim interesima, aktivnostima, mogućnostima i kompetencijama.
• svrha dokumentacije nije dijete procijeniti u striktno određenim kategorijama niti ga kategorizirati prema općenitim razvojnim razinama, nego ga gledati, slušati i razumjeti te na tim osnovama podržati proces njegova odgoja i učenja.
• dokumentiranje odgojiteljima omogućuje bolje razumijevanje različitih segmenata odgojno-obrazovnog procesa, a osobito kvalitetu okruženja za učenje djece i kvalitetu vlastitih odgojno-obrazovnih intervencija.
• dokumentiranje omogućuje osiguranje specifične podrške procesu odgoja i učenja svakog djeteta ponaosob, usklađene s njegovim individualnim i razvojnim mogućnostima, kognitivnim strategijama i drugim posebnostima.
• ono olakšava razumijevanje aktivnosti koje su u tijeku, te promišljanje načina na koji bi se njihov razvoj mogao podržati. Time postaje osnovnom alatkom razvoja kurikuluma.

Uloga odgojitelja je da: 

• istražuje i obogaćuje uvjete za život, učenje i odgoj djece
• promatra, sluša i čuju djecu
• bilježi i dokumentira aktivnosti djece ( predstavljaju memoriju grupe)
• promišlja i pribavlja nove resurse koji omogućuju kontinuitet započetih aktivnosti i stvaranje novih znanja djece
• prati interese djece i koristi ih kao inspiraciju za nove aktivnosti s njima
• potiče integrirani proces učenja (rad na projektima)
• potiče djecu na samostalnost, promišljanje i preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje
• razvija kod djeteta osjećaj otvorenih mogućnost
• omogućuju aktivno posredovanje roditelja u procesu igre i učenja djece

 

Program predškole

Cilj je programa osiguranje dobrobiti za dijete kroz cjelovit razvoj, odgoj i učenje djeteta te razvoj kompetencija.

Kurikulum predškole podrazumijeva odgojno-obrazovni rad s djecom koja su u godini prije polaska u školu. Program predškole integriran je u redoviti odgojno obrazovni program. Kurikulum predškole djetetu treba osigurati prilike za stjecanje iskustava kvalitetnoga institucijskoga predškolskog odgoja i obrazovanja kao osnovu za daljnji život.

Djeca u godini prije polaska u školu uključena su u dobno stariju vrtićku skupinu Krijesnice.

Program predškole se provodi integrirano od 1. listopada do 31. svibnja, a provode ga odgajatelji  voditelji skupina.

Odgojno-obrazovni rad s djecom u godini prije polaska u školu planira se i oblikuje cjelovito

(tematski, projektno), a ne parcijalno (kao međusobno nepovezane aktivnosti, izdvojena područja učenja, uvježbavanje posebnih vještina i sl.). U kurikulumu predškole planiraju se kontekstualni uvjeti (okruženje) za održavanje različitih odgojno-obrazovnih aktivnosti i stjecanje raznovrsnih odgojno-obrazovnih iskustava djece, a ne precizan tijek njihovih aktivnosti niti fragmentirani sadržaji učenja.

U planiranju i oblikovanju kurikuluma predškole naglasak se stavlja na sljedeće zadaće:

• poticanje cjelovitog razvoja, odgoja i učenja djece te osiguranje primjerene potpore razvoju
• kompetencija, usklađeno s individualnim posebnostima i razvojnim karakteristikama svakog djeteta
• prihvaćanje igre i drugih aktivnosti koje pridonose svrhovitom učenju i cjelovitom razvoju djece te razvoju navika tjelesnog vježbanja i očuvanja vlastitoga zdravlja
• učenje koje treba biti  proces koji se događa u svrhovitome kontekstu u sklopu kojeg djeca uče istraživanjem, otkrivanjem i rješavanjem problema
• poticanje samoiniciranog učenja djece i osposobljavanje djece za planiranje i evaluaciju vlastitog učenja te upravljanje tim procesom
• stvaranje primjerenog okruženja za spontano bogaćenje rječnika, kvalitetno izražavanje i razvoj razumijevanja, slušanja, govora i jezika odnosno razvijanje predčitačkih i grafomotoričkih vještina u kontekstualno povezanim situacijama
• kontekstualno uočavanje odnosa među predmetima i pojavama te poticanje i osnaživanje istraživačkih interesa djece za matematičko-logičke i prirodoslovne aktivnosti
• upoznavanje djece s informacijsko-komunikacijskom tehnologijom i mogućnostima njezina
• iskorištavanja u svrhu obogaćivanja i produbljivanja njihova učenja
• poticanje djece na iskazivanje i realizaciju vlastitih interesa i ideja, razvoj kritičkog mišljenja te nesmetano planiranje, organiziranje i provedbu aktivnosti
• razvoj sposobnosti djece za aktivno sudjelovanje u društvenim i kulturnim događajima
• razvoj osobnih potencijala djece (spoznajnih, umjetničkih, motoričkih i sl.)
• prihvaćanje i poticanje kreativnog izražavanja ideja, iskustava i osjećaja djece u raznim umjetničkim područjima i izražajnim medijima
• poticanje djece na poštivanje i njegovanje vlastite kulturne i povijesne baštine
• razvoj socijalnih kompetencija djece osiguravanjem sigurnih i podržavajućih kontekstualnih uvjeta koji omogućuju privikavanje na izvanobiteljski i institucijski kontekst, potiču kulturu komunikacije, zajedničkog življenja i ophođenja, razvoj socijalno-emocionalnih veza s vršnjacima, suradničko učenje, nenasilno rješavanje sukoba, timski rad – dogovaranje i podjela uloga, preuzimanje odgovornosti za vlastito ponašanje i postupke prema sebi, drugima i okruženju itd.
• poticanje djece da osvijeste važnost obiteljskog i institucijskog okruženja za njihov život, odgoj i učenje.

 Tijekom pedagoške godine psiholog  provodi testiranje spremnosti za školu svakog predškolskog djeteta u kolektivu vrtića te izrađuje individualizirane odgojno – obrazovne planove za svako dijete školskog obveznika u svrhu poticanja razvoja podrazvijenih sposobnosti te daljnjeg poticanja onih sposobnosti i vještina koje su razvijene sukladno kronološkoj dobi djeteta.